EHO Portal

“Strange Fruit” najkontroverznija pjesma svih vremena

Džez umjetnica Bili Holidej snimila je pjesmu “Strange Fruit” 20. aprila 1939. godine, a britanski BBC u opširnom članku objašnjava zašto se ta numera i 80 godina kasnije može smatrati najšokantnijom svih vremena.

Bili Holidej je 20. aprila ušla u studio sa osmočlanim orkestrom kako bi snimila svoju verziju pjesme “Strange Fruit”. Ova stravična pjesma o užasima linčovanja na američkom jugu, ne samo da je bila najveći hit Bili Holidej, već je postala jedna od najuticajnijih pjesama 20. veka, koja nam i danas govori o rasnom nasilju, ističe novinarka BBC-a Aida Amoako.

Numera koju je Tajm magazin 1999. godine proglasio pjesmom vijeka, prvobitno se zvala “Bitter Fruit” i napisao ju je učitelj Ejbel Miropol, užasnut fotografijama linčovanja na američkom jugu.

“Napisao sam ‘Strange Fruit’ zato što mrzim linčovanje, mrzim nepravdu, i mrzim ljude koji ga održavaju”, objasnio je Miropol u jednom intervjuu 1971. godine.

Pjesma je 1938. godine ponuđena Bili Holidej koja je zajedno sa svojim pratiocem na klaviru Sonijem Vajtom i aranžerom Denijem Mendelsonom radila tri nedjelje na njoj, prije premijernog izvođenja u njujorškom kafeu “Society”.

“Prvi put kad sam je otpjevala mislila sam da je to bila greška… nije bilo čak ni blagog aplauza kad sam završila. Onda je jedna osoba počela nervozno da tapše, i odjednom su svi tapšali”, napisala je Holidej u svojoj autobiografiji.

Kako je pjesma postala dio njenog nastupa, Holidej se suočavala sa različitim reakcijama, od suza, do napuštanja koncerta i rasističkih provokacija. Radio stanice, kako u Americi tako i u drugim zemljama svijeta, odbijale su da emituju “Strange Fruit”, a njena izdavačka kuća Kolumbija rekords nije htjela da je snimi.

Pjesma je, međutim, odmah po objavljivanju ostavila dubok trag u američkom društvu. Iako nije bila prva popularna pjesma koja se bavila rasnim pitanjima, “Strange Fruit” se izdvajala po svom eksplicitnom sadržaju i istovremenom komercijalnom dostignuću.

Aktivisti su pjesmu poslali američkim kongresmenima kako bih podstakli na usvajanje zakona kojim bi se zabranilo linčovanje, a s vremenom je postala antirasistička himna.

“Linčovanje je postalo neka vrsta metafore i u tom smislu je pjesma u narednim decenijama postala više metaforička nego bukvalna”, objasnio je za BBC pisac Dejvid Margolik, autor knjige o pesmi “Strange Fruit”.

Mnogi muzičari su je obradili, ali se izdvaja verzija Nine Simon iz 1965. čije je dijelove Kanje Vest koristio u svojoj pjesmi “Blood on the leaves” iz 2013. godine.

“Strage Fruit” je 2002. godine uvrštena u Nacionalni registar značajnih izdanja Kongresne biblioteke SAD. Njena sposobnost da šokira nikada nije izbljedela, i već decenijama inspiriše muzičare da pjevaju o nepravdi sa iskrenošću i svješću da pjesma može biti vanvremenski podsticaj za društvene promjene, ističe BBC.

b92

);