EHO Portal

Dobrodošli u svijet u kojem se ostvaruju Betmenove i Džokerove rečenice: Živjeti mimo pravila

Kriminal, ratovi, djeca koja umiru od gladi, ekocid… Do prije samo mjesec zlo je slovilo za simbol jakih, a dobrota za utješni atribut slabih i potlačenih. Aplaudirali smo Džokeru, nijemo posmatrali ruševine u Siriji, leševe migranata u moru i muhe na licima djece u Jemenu. A onda su jedan čovjek i šišmiš uspjeli zaustaviti sve.

Izgleda li ovako Betmenov odgovor na Džokerovu traumu, Trampovu Ameriku i globalne prilike, koji simbolično stiže na 80. rođendan stripa o “Vitezu tame”? Dobro došli u svijet u kojem se ostvaruju Betmenove i Džokerove rečenice.

Kada je jednog tinejdžera ugrizao pauk, on je postao Spajdermen, sa zavidnom moći parkura i alpinizma, što postiže uz pomoć neobične mreže iz njegovih ručnih zglobova. Oni koji pristaju na ironičnu percepciju stvarnosti, rekli bi da je jedan čovjek u Kini obrnuo koncept superheroja i zagrizao meso šišmiša. Inficirajući se nevjerovatno zaraznim virusom, zaustavio je svijet, stavio ratove na čekanje, vratio suštinsku ulogu porodici koja se kao ćelija društva već raspala, kako u stvarnom životu tako i u filmovima i serijama. Vuhanski Betmen nam je zalijepio hirurške maske na lice pa superheroji danas stoje uz kase u supermarketima, spašavajući svijet paketom toalet-papira ispod miške.

“Joker” (2019.) Toda Filipsa je promijenio svijet filma i amnestirao psihologiju brutalnih negativaca, a onda su jedan čovjek i šišmiš promijenili svijet. Psujemo ovih dana i zbijamo šale na račun kineskog Betmena, a kako su najsmješniji vicevi oni u kojima ima istine, sve se to događa tačno 80 godina otkako je Betmen dobio svoj strip i počeo živjeti svoj komičan i relativno luckasti karakter u vječitim antagonizmima dobra i zla.

Betman se pojavio u DC-jevom stripu (Detective Comics) 1939. godine, a godinu kasnije, u proljeće 1940. godine dobio je vlastiti strip. “Batman #1” je predstavio likove Ketvumen i Džokera, a na samom početku smo dobili objašnjenje kako je bogataš Brus Vejn postao superheroj u kostimu šišmiša. Naime, u jednoj noći, dok se kao dječak vraćao iz kina u pratnji roditelja, napali su ih lopovi i ubili njegovu majku i oca. Krv i kokice (koje nisu stigli pojesti gledajući film) su se prosuli po ulici. Nakon tog prizora Brus se zakleo da će posvetiti život borbi protiv kriminala u Gotam Sitiju, pripremajući se za tu životnu ulogu intelektualno i fizički. Postao je Betmen!

Dok je razmišljao o tome kako sakriti svoj pravi identitet, u prostoriju je kroz prozor uletio šišmiš (nešto slično kako je pauk koji je hodao po zidu sobe u kojoj je sjedio Sten Lija poslužio kao inspiracija autoru Spajdermena). Zaključivši kako su kriminalci sujevjerni i u suštini samo kukavice, odabrao je pojavljivati se nenadano kao misteriozna figura u noći, koja ga je toliko plašila kada je bio dječak. Navukao je odijelo šišmiša i postao legenda koja impresivnih 80 godina živi kroz strip, film i animirane i televizijske serije. Betmenove moći rezultat su napredne tehnologije, a manje nadnaravnih fantazija. Za razliku od mnogih superheroja, Betmen nema supermoći. On koristi svoju inteligenciju, bogatstvo, borilačke vještine i zastrašivanje u neprestanoj borbi protiv kriminala.

Dehidrator vs. respirator

Film “Betmen” iz 1966. godine predstavlja prvo pojavljivanje ovog superheroja u dugometražnom filmu. Temeljen na istoimenoj televizijskoj seriji, film uključuje i većinu originalne glumačke postave. Uloge Betmena i njegovog pomoćnika Robina, kao i u seriji, igraju Adam Vest i Bart Vard. Džoker, Pingvin, Ridler i Ketvumen udružuju snage kako bi preuzeli kontrolu nad cijelim svijetom, pri čemu će im pomoći dehidrator, sprava koja može izvući svu tekućinu iz ljudskog tijela i pretvoriti ga u prašinu. Njihov je plan upasti u zgradu UN-a i pomoću dehidratora izvršiti otmicu vladara svijeta, u čemu sigurno neće uspjeti jer su tu Betmen i Robin.

Djelotvorno oružje protiv dehidratora mogao bi biti respirator, trenutno najtraženiji medicinski “gadget”, a u njegovoj masovnoj proizvodnji pomažu (ironično!) dosadašnji zagađivači zraka i trovači pluća – predstavnici auto industrije. Ko danas sjedi u UN-u nije više ni “Džokerovsko pitanje”.

Prestajemo tražiti čudovišta ispod naših kreveta u trenutku kada shvatimo da su ona u nama

Godinama smo favorizovali Betmenovu plemenitu borbu protiv kriminala, a lik Betmena je gubio na svojoj duhovitosti, koju je preuzeo Džoker. Obožavaoci se uglavnom dijele na fanove Bartonovih filmova iz 1989. i 1992. godine, “Batman” i “Batman Returns” (koji su imali odličnu atmosferu) i one koji favorizuju trilogiju Kristofera Nolana (koji se uglavnom bavio mračnom psihologijom (anti)junaka koje je predvodio Kristian Bejl kao Betman). Film iz 1989. godine je u kina pušten na 50. godišnjicu rođenja Betmanovog lika, a predstavio je lucidnog Džeka Nikolsona u ulozi Džokera, koji je bio suprotstavljen Betmenu (Majkl Kiton). Tokom prvog vikenda prikazivanja utržio je 40 miliona dolara, kada je postao peti najuspješniji film u istoriji.

Kada je Betman izgovarao svoju čuvenu misao po kojoj smo “uspješni smo samo onoliko puta koliko se uspijemo podići s poda nakon što padnemo”, zanemario je činjenicu da i to zavisi od toga koje su nam startne pozicije. I Betmen i Džoker žive u patologiji svojih dubokih trauma, ali različito reaguju na njih. Prošlogodišnji nesvakidašnji “Joker” Toda Filipsa bavi se psihologijom antijunaka i objašnjava porijeklo zla u današnjem svijetu. Fasciniralo nas je kako društvo proizvodi negativca i pritom smo zaboravili da su Betmen i Džoker jednako istraumirana djeca koja se razlikuju samo po jednoj stvari. Brus Vejn je bogataš, a Džoker je siromašni neuspješni komičar.

Ponekad je samo ludilo ono što nas definiše

Iduće godine na ljeto trebalo bi da u kina stigne “The Batman” u kojem slavnog Viteza tame igra Robert Patinson. Produkcija filma je zaustavljena usljed pandemije virusa korona, pa ni 25. juni 2021. godine nije izvjestan kao datum premijere. Nakon Majkla Kitona, Vala Kilmera, Kristiana Bejla, Bena Afleka i Džordža Klunija, Patinson se vraća “mračnim” korijenima traumatizovanog čovjeka, a njegova maska u retro dizajnu podsjeća na kostim koji je nosio Adam Vest u popularnoj TV seriji šezdesetih godina. U kakav svijet će iz tame noći izaći šišmiševa krila iduće godine, ostaje nam da vidimo!

Službena statistika navodi da je u Njujorku prošle godine izvršeno 318 ubistava. Skoro svakog dana nešto se okrutno dogodilo nekom (odraslom) dječaku. U našoj percepciji statistike i brojevi su se povinovali tempu života koji smo živjeli. Prebrzo, besciljno, nezadovoljno i površno poput krola na CNN-u, sve je svedeno na kratke vijesti. Brzo, trči, kupi nešto, provuci se kroz filter, još jedna rata kredita, jer ja to zaslužujem, telekom fresh reklama, nema struje u Venecueli, “red carpet” isturena noga, red od dvjesto metara ispred biroa za zapošljavanje, to nisam ja, to je moja Trauma….

Slobodno se zaustavite bez straha i otplešite neki svoj vlastiti ples po dezinficiranim stepenicama u slow motionu. Najveći superheroji danas nemaju ništa ispred onog završetka “man”. Najveći doseg današnjeg svijeta je biti samo čovjek i možda život najviše zaslužuju oni kojima ne bi bilo žao umrijeti, dok ostali panično peru ruke kojima svakako ništa u stanju nisu uraditi. Pitanje identiteta danas je u rukama onih koji skidaju ili stavljaju masku govoreći: “Ja sam čovjek”.

Autor: Ines Mrenica

Izvor: Klix.ba

);
Visit Us On Facebook