Serijski projekat “Telekoma Srbije” i „Bosonoga produkcije“ pod nazivom “Hotel Balkan” pred domaćom publikom je već nekoliko nedjelja. Ovaj televizijski spektakl je za kratko vrijeme stekao veliku popularnost kod publike, a o likovima i herojima serije priča se među raznim generacijama.
Ovo nije jedini projekat koji dolazi iz “Bosonoga produkcije”, pa su tako u najavi i ostvarenje “Kosti”, ali i mnogo drugih projekata koji i pored teškog vremena u kojem se nalazimo polako grade svoj put do publike.
Brankica Janković, direktorka agencije “Aquarius” koja stoji iza ovih ostvarenja, za “eho-portal” ističe da je danas teško producirati seriju, naročito u gradu na Vrbasu gdje se susreće sa brojnim izazovima koje nosi ovaj posao.
Jankovićeva se u razgovoru za naš portal osvrnula i na plejadu likova koji su predstavljeni u seriji “Hotel Balkan”, ali i otkrila kako je sama serija dobila ime.
EHO: Snimati i producirati seriju u današnje vrijeme je veoma težak posao. Kako je tekao proces, da li ste se susretali sa nekim poteškoćama i neočekivanim situacijama?
BRANKICA JANKOVIĆ: Potpuno sam saglasna da je u pitanju veoma težak posao, naročito u Banjoj Luci gdje pored toga što treba da snimate seriju, pratite rokove koji su veoma striktni jer svaki dan snimanja košta, paralelno radite na edukaciji ljudi da bi uopšte postali budući filmski radnici. Često je napeto i intenzivno, jer čovjek na dnevnom nivou mora rješavati brojne situacije. S druge strane, ovo je poprilično nov posao na ovim prostorima, pa nam u saradnji sa institucijama i okolinom često trebaju dozvole za razne scene koje se snimaju. Tako da, pored svega ostalog, novom zanatu edukujemo i širu javnost. Možda i najvažniji segment ovog posla jeste kako se u regionu nametnuti svima onima koji imaju novac za produkciju da baš nas biraju, sa našim pričama iz Banje Luke koje, na prvi pogled, nekada nisu prijemčive za publiku u drugim zemljama, pa se trudimo da i na tom planu pronađemo adekvatna rješenja.
EHO: „Hotel Balkan“ je plejada nevjerovatnih i specifičnih likova, ljudi koji su unikatni, ali u isto vrijeme ih možemo pronaći u našim svakodnevnicama. Ko su vaši favoriti, koji likovi su Vama interesantni i za koje mislite da će ih publika prihvatiti?
BRANKICA JANKOVIĆ: „Hotel Balkan“ je nedavno otvorio svoja vrata za publiku u Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje se serija premijerno prikazuje, i sigurna sam da su junaci naše priče već ušli u domove brojnih gledalaca. Vjerujem da su Dragi i Draga, koje tumače Bora Nenić i Nataša Ivančević, mnogima prirasli srcu. Međutim, svaki lik nosi neku svoju priču, sudbinu i jednako je dragocjen za razumijevanje cijele priče.
EHO: Ovu godinu nažalost je obilježila pandemija virusa korona. Kako izgleda stvaranje jednog ovakvog projekta u ovim „čudnim“ vremenima?
BRANKICA JANKOVIĆ: Imali smo izuzetno veliku pauzu, čak tri mjeseca je bio obustavljen rad tokom prvog talasa pandemije virusa korona. To nam je i u finansijskom smislu bio veliki teret, ali i u organizacionom jer dio glumaca i tehničke ekipe dolazi iz zemalja regije. I sama organizacija rada je bila zahtjevna zbog granica koje su bile zatvorene, a kasnije i zbog straha koji je prisutan kod ljudi. Međutim, „Bosonoga“ je nastavila sa svojim radom poštujući sve epidemiloške mjere. I sada, kada smo u planiranju novih projekata, naročito nam je važno da sačuvamo zdravlje svakog člana našeg tima.
EHO: Koliko je bilo teško saznati o Banjoj Luci u tridesetim godinama 20. vijeka. Koje su to zanimljivosti koje ste možda pronašli, a koje su Vas lično iznenadile?
BRANKICA JANKOVIĆ: Možda je ovo prilika da otkrijem i jednu anegdotu koja široj javnosti nije poznata. Naime, kada je Kolja pisao nacrt scenarija i kada je seriju nazvao „Hotel Balkan“ ni sam nije imao ideju da je u Banjoj Luci postojao takav hotel. Prije nego što smo se upustili u razradu scenarija, otkrili smo da je hotel zaista postojao i odatle smo crpili brojne ideje koje je Nebojša Romčević koristio tokom pisanja. Vodili smo se istorijom grada iz tog vremena, ali i piscu ostavili umjetničku slobodu da određene stvari prilagodi našoj priči.
EHO: Ako se vratimo na samu pojavu pandemije, koliko je uticala na rad Vaše agencije. Koji su to najveći izazovi sa kojima ste se suočili? Koliko je bilo teško očuvati radna mjesta u mjesecima kada su firme masovno otpuštale radnike?
BRANKICA JANKOVIĆ: Reći ću da je i dalje teško, da se već sada suočavamo s drugim talasom virusa korona. Prvi smo nekako preživjeli, ali za drugi zaista nemamo predstavu. Očekujemo da će nadležne institucije pronaći sluha i ovog puta ipak bolje odreagovati kako bismo kao društvo što lakše i bezbolnije prevazišli prepreke koje će neizbježno biti pred nama.
EHO: Zahvaljujući Vama i radu Vaše agencije imali smo jedan od najboljih muzičkih festivala, „Demofest“, zatim seriju „Meso“, sada i seriju „Hotel Balkan“, a uskoro nas očekuju „Kosti“ i „Advokado“. Svjedoci smo da smo u prvom talasu pandemije bili prinuđeni da vrijeme provodimo u kući i upravo serije i muzika su nam bili jedini prozor u svijet. Smatrate li da ćemo iz svega ovoga izaći pametniji i da će biti više ulaganja u kulturu?
BRANKICA JANKOVIĆ: Ukoliko pandemija virusa korona bude pokretač većih ulaganja u kulturu u budućnosti, mi ćemo nekako prevazići sve negativne posljedice koje nam je ona donijela. Trenutno su ulaganja u kulturu zaista minorna, sa tendencijom opadanja, a kao društvo moramo potražiti prostor za ulaganja jer ćemo bez kulture definitivno izgubiti identitet. U tom smislu, apel svima koji mogu da doprinesu osvješćivanju stvarnih potreba za ulaganjem u kulturu.
EHO: Kakvi su Vam naredni planovi kada je u pitanju rad Vaše agencije?
BRANKICA JANKOVIĆ: Nedavno smo, u saradnji sa Arena sportom, pokrenuli specijalizovani televizijski gejming kanal – Kuvo TV, koji je dostupan na mts platformi u Srbiji, kao i na m:tel platformama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, ali i u brojnim zemljama svijeta. Trenutno 1.200.000 gledalaca ima priliku da gleda sadržaj koji mi proizvodimo, i upravo svoju budućnost sve više vidimo u kreiranju contenta. Zato sam sigurna da će ovakvi projekti zauzeti važno mjesto u godinama ispred nas.
